U garderobi našeg uma vise obrisi svih knjiga koje smo u životu pročitali, baš kao što odeća visi u našem ormanu. – Virdžinija Vulf
U današnjem vremenu, vremenu ubrzanog tehnološkog razvoja knjige su gurnute u drugi plan. Sve je više ljudi koji zanemaruju zadovoljstvo čitanja dobre knjige, zadovoljstvo mirisa stare hartije. Predstavnike klasične književnosti skoro da su svi zaboravili. A u biblioteku niko ne zalazi.
Da li bi se to promenilo kada bi čuli da su knjige lek za stres, tugu i depresiju?
Da li bi tada umesto u apoteku neki ipak otišli u biblioteku?
Opšte je poznato da čitanjem knjiga obogaćujemo um i rečnik, ali je malo poznato, može se reći čak i nepoznato, da su knjige lek za određena stanja. Možda to zvuči malo smešno, čudno, neverovatno, ali lečenje knjigama zaista postoji i zove se biblioterapija.
Koncept čitanja u vidu lečenja određenih mentalnih bolesti nije ništa novo. U drevnoj Grčkoj biblioteke su opisane kao lekovita mesta za dušu, a nakon Prvog svetskog rata, traumatizovanim vojnicima koji su se vratili sa fronta savetovalo se čitanje.
Danas je sve više i više knjiga samopomoći, ali ovde se ne radi o njima…ovde je reč o klasicima, o dobroj drami, o krimiću, o romanu. Ove knjige ne mogu obećati transformaciju u 7 jednostavnih koraka, ali nas klasici mogu informisati i motivisati, kratke priče nas mogu utešiti i podstaći na razmišljanje, a poezija pokreće delove mozga povezane sa memorijom. Pokazalo se da čitanje stavlja naš mozak u ugodno stanje poput transa, slično meditaciji, i donosi zdravstvene prednosti kao što su duboka relaksacija i unutrašnja smirenost.
Čitanje knjiga doprinosi i emocionalnom sazrevanju. Mi se saživimo sa junacima knjige, preispitujemo sebe kako bismo mi postupili u datoj situaciji, proveravamo kakvo je naše mišljenje o određenim pitanjima i ljudima. Neke od knjiga nam pokazuju da naš problem nije jedinstven, već se vekovima ponavlja, i baš zato ga možemo rešiti.
Osnovne faze ove terapije su :
- Identifikacija – dok čitamo neko književno delo mi se uživimo, sa pričom saživimo, prepoznamo sebe, neku blisku osobu ili neko vlastito intimno iskustvo.
- Projekcija – dok čitamo mi počinjemo da analiziramo svoje i tuđe ponašanje, preispitujemo svoj sistem vrednosti, pri tome dolazimo do alternativnih načina rešavanja problema.
- Katarza – počinjemo da osećamo empatiju sa likom i osvešćujemo svoje emocije pri čemu možemo da doživimo emocionalno pražnjenje i rasterećenje.
- Uvid – uvidom u tuđe probleme uviđamo i svoje, i tako dostižemo stanje svesti zbog kojeg ćemo lakše rešiti neki problem i postati spremniji za nove izazove.
Neki od lekova koje sam ja koristila a koje i vama ovim putem „propisujem“ su:
Bajke – Andersen
Savršenstvo vatre – Mika Antić
Stranac – Albert Camus
Mi deca sa stanice Zoo – Kristijana F.
Velika očekivanja – Čarls Dikens
Sunce se ponovo rađa – Ernest Hemingvej
Papijon – HenriCharriere
Maktub – Paulo Koeljo
Vreme je da prošetate do najbliže knjižare, gradske biblioteke ali i da posetite sajam knjiga i potražite lek za koji vam recept nije ni potreban.