MAPA ŽIVOTA – Al Idrisi
Tokom istorije veliki broj ljudi je želeo da otkrije svet, njene delove, regione i skrivene predele. Svetski putnici, hodočasnici, geografi i kartografi su bili ti koji su želeli da prošire horizonte, da istraže ono što im nije bilo na dohvat ruke i da to podele sa svetom. Srednji vek je bio zlatno doba za takvu vrtu istraživanja i otkrivanja. Jedan od istraživača bio je i Muhammad al-Idrisi, poznatiji kao al-Idrisi.
Muhammad Al-Idrisi, čuveni arapski geograf, kartograf i putnik, rođen je 1100. godine u Maroku. Potiče iz dinastije Hammudida koja je vladala Malagom do 1157. godine i koja vodi poreklo od proroka Muhameda.
Veći deo svog života proveo je putujući i istražujući Severnu Afriku, Malu Aziju, Tursku a kasnije i Španiju, Portugal, deo Francuske i deo Engleske. U nekim zapisima se navodi da je obišao Split, Dubrovnik, Kotor, Beograd.
Kartografsko i geografsko znanje je stekao na studijama u Kordovi, gradu koji je bio najznačajnije kulturno središte na Pirinejskom poluostrvu. Zbog sukoba i nestabilnosti u Al-Andalus, on odlazi na Siciliju kojom je vladao normanski kralj Rodžer II. Kralj Rodžer je bio veliki ljubitelj i mecena umetnosti, nauke a posebno geografije. Na njegovom dvoru su se okupljali mnogi umetnici, naučnici i ljubitelji knjige. On je želeo da Al Idrisijevo znanje o Africi, Indijskom okeanu i dalekom istoku poveže sa znanjem koje su normanski putnici doneli, pa tako u ovom periodu nastaju Al Idrisijeva najznačajnija i najveća dela:
- Srebrna planisfera (karta nastala projekcijom sfere na osnovu, na ravan) na kojoj je nacrtana karta sveta.
- Mapa sveta koja se sastoji od 70 delova formiranih deljenjem Zemlje severno od Ekvatora na 7 klimatskih zona jednake širine, od kojih je svaki deo podeljen na 10 jednakih delova po dužini.
- Rogerova knjiga koja je služila kao geografski vodič za Planisferu.
U želji da zabeleži ono što je video, otkrio, saznao i proživeo, Al Idrisi stvara jednu od poznatijih knjiga, svojevrsni atlas koji predstavlja veliku inspiraciju drugim istraživačima. (Tabula Rogeriana)
Rodžerova knjiga, mapa Evroazije i severnog dela Afrike, nastala je 1154. godine. Al Idrisi je podelio svet (kako su ga tada znali), u skladu sa grčkom tradicijom na sedam klimatskih zona i detaljno opisao svaku zonu u smeru zapad-istok. Knjgu čine karta Sveta, 70 mapa različitih oblasti, kao i iscrpan prikaz geografskih karakteristika, etničkih grupa, socioekonomskih faktora i drugih obeležja svake oblasti koju je nacrtao. Knjiga je nastala korišćenjem brojnih dela arapskih i grčkih geografa, ali je najveći uticaj na njegovo poimanje sveta imao čuveni matematičar, geograf i astronom Ptolomej. Osim toga Al Idrisi se oslanjao na izveštaje svojih savremenika, putnika kao i na sopstveno zapažanje regiona koje je posetio. Tekst je pisan na arapskom jeziku, a mapa je postavljna po arapskoj tradiciji, sever se nalazi dole. Mapa je završena samo dve nedelje pre smrti kralja Rodžera pa je Idrisi odlučio da se knjiga zove Tabula Rogeriana u njegovu čast. Skraćena verzija Rodžerove knjige objavljena je u Rimu 1592. godine i predstavljala je jednu od prvih knjiga na arapskom jeziku ikada štampanih. Maronitini Gabriel Sionita i Joannes Hesronita preveli su skraćenu verziju knjige na latinski i ona je objavljena u Parizu 1619. godine, a tek sredinom XIX veka Pierre Amedee Jaubert prevodi knjigu na francuski jezik.
Idrisi je pisao i o trgovini u Kini, pa tako navodi da su oni donosili kožu, mačeve, gvožđe, predmete od stakla i najbolju svilu. U ovim zapisima on govori i o čuvenoj dinastiji Koreje, tadašnjem glavnom trgovinskom partneru dinastiji Silla. Ovi zapisi su mnogim trgovcima i istraživačima bili od velike koristi. Pored toga on je izradio i Kitab nuzhat al-mushtaq fi’khtiraq al-‘afaq, zbirku (sažet pregled) geografskih informacija. Naslov ove zbirke je preveden kao Knjiga prijatnih putovanja u daleke krajeve ili Sva zadovoljstva čoveka koji čezne da pređe horizonte.
Nakon Rodžerove smrti 1154. godine, Idrisi je napravio i jedno geografsko delo za njegovog naslednika Vilijam I, koje je izgubljeno ali je sačuvana jedna skraćena verzija Vrtovi radosti, napravljena 1192. godine , koja je poznata u nauci kao Mali Idrisi.
Interesovao se i za medicinu, lekove i lekovita svojstva biljaka o čemu govori u svom delu Kitāb al-adwiya al-mufradah ili Knjiga jednostavnih lekova. U ovoj knjizi navodi nazive lekova na čak dvanaest jezika. Bio je i veliki poznavalac arapske književnosti i iza sebe je ostavio i neka dela poezije.
Ovaj veliki istraživač i umentik inspirisao je čuvene islamske geografe kao što su Ibn Battut, Ibn Khaldun i Piri Reis, ali i čuvenog Kristofera Kolumba i Vasku De Gamu. Ostaće upamćen po svom neverovatnom doprinosu geografiji, kartografiji i nauci u svakom smislu.